Gde se nalazimo:

Poreklo prezimena

Poreklo stanovništva sela Gračac, opština Vrnjačka Banja, stanje iz treće decenije 20. veka
 
poreklo thumbSelo je vrlo staro. Tu su nađeni pouzdani tragovi iz rimskog doba. Crkva Svetog Save ili Savina Crkva, posvecena sv. Savi, podignuta je, prema narodnom predanju u "Savino vreme". Tu je na temeljima stare crkve podignuta 1812. godine nova crkva. Nju je docnije 1848. godine obnovio izdivenijem svojim Radovan Šućurević, gračački paroh. U Garincu je bila čarsija u tursko vreme, ali od naselja na tom mestu nema nikakva traga. U livadi Kurilovu su neki našli cevi od pečene gline. Narod kazuje da su te cevi služile za dovođenje vode, u tursko kupatilo i u tursku čaršiju.

U selu ima 48 rodova sa 298 kuća.

U prvoj polovini 18. veka doselili su se ovi rodovi: Čkrebe (Škrebe 8 k, Đurđevdan.) su došle s Kopaonika najpre u Vukušiće, a odatle se neki doselili ovamo, a neki u Vraneše. Od starine kumuju Guzonjama u Podibru i Gruži.

Belobrđani (Saovići 6 k, Sv.. Jovan). su se doselili kao Saovići iz Belog Brda (na Kopaoniku) i nastanili se ispod Cukare. Odatle se premeste na zaravan do Srnjevca, koja se po njima zove Saovci, pa se najzad nastane ispod Velike i Gračačke Glavice.

Petrušići i Vujašini (7 k, Sv.. Petka) su starinom iz Crne Gore, doselili se iz Belog Brda na Kopaoniku u isto vreme kad i Belobrđani. Njihov predak Milovan, bio je u boju na Deligradu 1809. godine. Od starine kumuju Kalinićima.

Guzonje (Duraklići, Nikolčići, Ćilerdžići, Mijići, Veselinovići, Carevići, Petrašinovići, Vlajkovići 41 k., Sv Nikola) su starinom iz Ibarskog Kolašina-Kosovo, a ovamo su se doselili od Deževe. Neki se odavde iselili u Železnik i u Ostružnicu u beogradskoj okolini, u Gružu, i u Bresnicu (u Ljubićkom srezu). Ima ih i u Mežulužju (u Kosamju), u Rudovcima u Kolubarskom srezu i u Žabarima u Lepeničkom srezu).

Debeljaci (11 k, Sv Arhanđeo..) Su iz Donjeg Kolašina - Crna Gora, a ovamo su se doselili od Novog Pazara. U novopazarskoj okolini, kažu, kuće su im bile na brdu Debeljaku i otuda im današnje prezime.

Medari i Planjani (21 k, Mitrovdan,. Prekada Sv. Jeremija). Medari su se doselili s Kosova, a Planjani iz Plane u Ibru. Od starine su rod Merdarima u Podunavcima, Vukušići i u Vranešima i Vasiljkovićima (Miljkovicima) u Dragošincima.

Vojmilovci (Šućuri i Rsovci 12 k, Sv.. Jovan) su iz Vojmilovića u Plani. Šućuri se prezivaju po Jaćimu Šućuru, narodnom junaku iz Prvog ustanka, a Rsovci što su se njihovi preci bili nastanili neko vreme u Rsovcima (u Trsteničkom srezu). Tamo su im, kažu, bile kuće pored potoka koji se po njima zove Šućurski Potok. Rod su Vojmilovcima u Rudnjaku i Ribnici.

Bubalovići (Popadići, Stamenčići i Borovci 12 k, Sv.. Mrata, prekada mali Sv. Arhanđeo) su iz Krive Reke na Kopaoniku, doselili su se najpre u Otroke, pa se odatle jedni iselili u Vraneše, a drugi ovamo. Starinom su iz Donjeg Kolašina - Crna Gora. Od starine održavaju kumstvo sa Debeljacima.

Otaši (Djosovići, Čolovići, Rosići, Kasalice, Atanaskovići i Simovići 18. k., Sv Arhanđeo.) Su iz Crne Gore sa Kčeva, a ovamo su se doselili od Pazara.

Vasovići (Adžići, Đurčići, Babići, Lesandrići i Đurovići 35 k, Sv.. Đurđe, prekada Đurđic), su od Vasojevića, a ovamo su se doselili od Pazara.

Gašovići (2 k, Lazareva subota., Prekada Petrovdan) su sa Kopaonika.

Raičevići (Maričići i Jovančevići 6 k, Sv.. Jovan) su iz Krive Reke na Kopaoniku. Raičevići od starine kumuju Bubalovićima.

Karavesovići (4 k, Sv.. Jovan) su se doselili od Pazara najpre u Predole, pa otuda ovamo. Prezivaju se po pretku Veselinu, koji je bio hajduk, a koga su Turci zvali Karaveso.

Sljeri (Zdravkovići, Jeremići i Minići 10 k, Sv.. Vračevi) su iz Jelakca u Župskom srezu, a daljim su poreklom iz Jelakca na Kopaoniku u Mitrovačkom srezu.

Mladenovići (10 k, Sv.. Nikola) su sa Madljike na Kopaoniku.

Aćimovići (2 k, Sv Petka..). Iz Bjelopavlića se doselila starica, udova, sa sinom Jaćimom, najpre u Vukučicu, pa otuda ovamo.

Pećići (Popovići, Mundiri 7 k, Sv.. Arhanđeo). Čukunded im se doselio od Pećića iz Jelakca (u Aleksandrovačkoj Župi), a starinom su od Peći u Metohiji.

Krljari (8 k, Sv.. Nikola) su od Sjenice. Staru slavu Stevanjdan su napustili.

Cigani (Vasići, Ibrići, Nikolići i Vujičići 11 k, Sv.. Nikola) su od Mehmedovića od Novog Pazara.

Kocarine-Kocarinci 3 k, Sv.. Nikola) su iz Kocarnika u Rožaju. Doselio se ovamo predak Kosta Kocarina.

U toku prve polovine 19. veka doselili su se ovi rodovi:

Tatarovići (2 k, Sv.. Nikola) su rod Tatarovićima u Matarugama.

Arnauti (Đokovići i Nikolići 6 k, Sv.. Nikola) od Rožaja, iz Arnautluka. Nikola Arnautin predak Nikolića, se naselio 1825. godine na baštinu odseljenih Jakovljevića.

Raštani (Golušići, Radovići 5. k., Sv Mrata.) Su od Raštana iz Vukušice.

Bićelci (1 k, Sv.. Arhanđeo) su se doselili na imanje iz Kruševice, kažu, na poziv Bubalovića.

Glavčići (4., Sv Nikola, prekada. Sv. Mojsilo) su od Džoda Glavčića iz Rudnjaka.

Mihovići (4 k, Sv.. Nikola) iz Goča u Trsteničkom srezu.

Drenovci (2 k, Sv.. Jovan) od Novog Pazara.

Kalinići i Kostići (4 k, Sv.. Nikola) su došli od Pazara najpre u Ribnicu, pa otuda ovamo.

Valjari i Stankovići (8 k, Sv.. Nikola) iz Novog Sela u Trsteničkom srezu.

Jaćimovići (2 k, Sv.. Arhanđeo, prekada, Sv. Petka) su rod Jaćimovića u Meljanci, Gotovcu i Vranešima.

Dunjići (3 k, Sv.. Vartolomej) iz Rokaca u Aleksandrovačkoj Župi, najpre se naselili u Ruđincima u Trsteničkom srezu, pa otuda prešli ovamo. Rod su Tokalićima u Brezni, Bojanićima i Vukomanovićima u Kamenici.

Belovodići (1 k, Sv.. Luka) iz Bele Vode u Rasinskom srezu.

Ostali rodovi su se doselili posle 1850. godine:

Draganjci (3 k, Sv.. Đurđic) su od Draganjaca iz Brezne.

Vojinovići (3 k, Sv.. Jevstatije) su od Vojinovića iz Crne Gore.

Strelarci (1 k, Sv.. Alimpije i Spasovdan) iz Strelara na Kopaoniku.

Bućukari (1 Lukovići k, Sv.. Luka, preka sv. Marko) su se doselili od Kruševca najpre u Goč u Trsteničkom srezu, pa otuda ovamo. Njihovi stari su pravili bućuke omerice), pa im otuda prezime.

Pršići (1 k, Sv Arhanđeo.) Su od Pršića iz Krive Reke na Kopaoniku, a starinom su od Peći.

Grčkarci (1 k, Sv.. Đurđe) su rod Grčkarcima u Kamenici.

Cvetkovići (2 k, Sv.. Nikola) su od Cvetkovića u Gokčanici.

Rakezi (1 k, Sv.. Nikola) su iz Gornjeg Stupanja u Župskom srezu. Ovamo su se doselili iz Rsovaca u Trsteničkom srezu.

Zarići (1 k, Todorova subota.) Su od Zarića u Otrocima.

Dubravci (1 k, Sv.. Nikola) su rod Dubravcima u Kamenici.

Klindovi (1 k, Sv.. Nikola) doselili se na miraz u Karavesovice iz Vrnjaca u Trsteničkom srezu.

Mirjanići (2 k, Sv.. Aleksandar Nevski, prekada Sv. Arhanđeo) su iz Vasojevića.

Đalići (1 Petronijevići k, Sv.. Petka, prekada Trnova Petka) su došli iz Omašice u Trsteničkom srezu na imanje Kosovaca (Petronijevića) iseljenih u Podunavce.

Rudnjani (1 Vidići k, Sv.. Nikola) su od Rudnjana (Vidića) iz Podunavca, došli na miraz Jelke Sljerske.

Ivanovići (1 k., Sv Stevanjdan.) Su iz Rsovaca u Trsteničkom srezu, došli na miraz u Mladenoviće,

Latkovci (1 Kezevići k, Sv.. Ćiril, prekada Sv. Ćiril letnji) su se doselili iz Latkovca u Aleksandrovačkoj Župi najpre u Novo Selo u Trsteničkom srezu, a otuda 1919. godine ženi u kuću u Durakliće.

IZVOR: Saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić Šarko